Vlada Federacije Bosne i Hercegovine objavila je da je uspješno realizovala drugo izdanje euroobveznica na međunarodnom tržištu kapitala u iznosu od 800 miliona eura uz fiksnu kamatnu stopu od pet posto. Emisija je privukla veliku pažnju investitora, a ukupna potražnja premašila je 2,5 milijarde eura, što je više od tri puta više od ponuđenog iznosa.
Iz Vlade FBiH ovaj rezultat predstavljaju kao potvrdu povjerenja međunarodnih finansijskih tržišta u stabilnost javnih finansija Federacije BiH, naglašavajući da je ostvarena niža kamatna stopa nego prilikom prvog izdanja euroobveznica 2025. godine.
Međutim, iza uspješne prodaje duga ostaje pitanje koje je važnije od same potražnje investitora – za šta će novac biti potrošen?
Prema dostupnim informacijama, sredstva od emisije euroobveznica neće biti usmjerena u velike infrastrukturne, energetske ili razvojne projekte, već prvenstveno u finansiranje tekuće budžetske potrošnje i servisiranje postojećih obaveza.
Upravo zbog toga dio ekonomista i opozicionih političara upozorava da se uspješnost emisije ne može mjeriti isključivo interesom investitora ili visinom kamatne stope.
Zastupnik i ekonomista Admir Čavalić ocijenio je da zaduživanje samo po sebi nije problem ukoliko se koristi za razvojne projekte koji stvaraju novu vrijednost i doprinose ekonomskom rastu. Problem nastaje kada se novi dug koristi za održavanje postojećeg nivoa javne potrošnje i budžetske stabilnosti.
Takva praksa znači da će obaveze koje nastaju danas vraćati budući poreski obveznici, bez garancije da će za taj dug ostati nova infrastruktura, veća produktivnost ili snažnija privreda.
S druge strane, Vlada FBiH ističe da uspješna emisija euroobveznica pokazuje da međunarodni investitori imaju povjerenja u finansijsku stabilnost Federacije BiH te da je osigurano finansiranje pod povoljnijim uslovima nego ranije.
To je nesporno tačno. Međutim, tržište kapitala ocjenjuje prvenstveno sposobnost dužnika da vrati pozajmljeni novac, a ne kvalitet politike na koju će taj novac biti potrošen.
Zbog toga se ključna rasprava ne vodi oko toga da li je emisija bila uspješna, nego da li je opravdano dodatno zaduživati građane radi finansiranja tekuće potrošnje umjesto projekata koji bi dugoročno povećavali ekonomski rast i konkurentnost.
Ocjena: DJELOMIČNO NESLOBODARSKI
Zaduživanje putem euroobveznica predstavlja tržišni mehanizam finansiranja koji je uobičajena praksa savremenih država i sam po sebi nije neslobodarski. Međutim, korištenje značajnog dijela sredstava za tekuću budžetsku potrošnju i servisiranje postojećih obaveza, umjesto za razvojne projekte koji stvaraju novu vrijednost, povećava teret budućih poreskih obveznika i predstavlja oblik odgađanja fiskalnih problema za buduće generacije.