Na 109. sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine došlo je do sukoba oko uvrštavanja dva zakona čije je usvajanje ključno za izbjegavanje ponovnog stavljanja zemlje na sivu listu MONEYVAL. Prema dostupnim informacijama, ministri iz SNSD-a usprotivili su se razmatranju zakona, nakon čega su oni povučeni s dnevnog reda kako bi sjednica uopće bila održana.
Riječ je o Nacrtu zakona o dopuni Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Nacrtu zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom. Oba zakona predložilo je Ministarstvo pravde BiH kao dio paketa mjera usmjerenih na ispunjavanje međunarodnih standarda u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Političko uslovljavanje umjesto reformi
Prema navodima izvora iz Vijeća ministara, ministri Staša Košarac i Srđan Amidžić usprotivili su se uvrštavanju ovih tačaka uz obrazloženje da Vlada Republike Srpske nije dala svoje mišljenje o predloženim zakonima. Kao odgovor na to, ministar pravde Davor Bunoza povukao je zakone iz procedure, čime je omogućeno usvajanje dnevnog reda.
Ovakav razvoj događaja ukazuje na obrazac političkog uslovljavanja u kojem se reformski zakoni, vezani za međunarodne obaveze države, koriste kao sredstvo međustranačkog pritiska. Umjesto da budu predmet sadržajne rasprave, zakoni su uklonjeni kako bi se izbjegla blokada rada Vijeća ministara.
Šta znači siva lista
MONEYVAL je mehanizam Vijeća Evrope koji procjenjuje sposobnost država da spriječe pranje novca i finansiranje terorizma. Države koje ne ispunjavaju standarde mogu biti stavljene na tzv. sivu listu, što ima direktne ekonomske posljedice.
Povratak Bosne i Hercegovine na ovu listu značio bi:
- pojačan nadzor međunarodnih finansijskih transakcija
- otežan pristup međunarodnim kreditima
- rast kamatnih stopa
- smanjenu atraktivnost za strane investicije
Drugim riječima, riječ je o pitanju koje direktno utiče na finansijsku stabilnost zemlje i standard građana.
Neispunjene obaveze
Bosna i Hercegovina je već ranije bila suočena s upozorenjima međunarodnih institucija da mora unaprijediti zakonodavni okvir u oblasti borbe protiv finansijskog kriminala. Dio mjera je usvojen, ali očito nedovoljan da bi se izbjegle dodatne sankcije.
Povlačenje zakona koji su dio tog procesa ukazuje na zastoj u ispunjavanju preuzetih obaveza, ali i na nedostatak političkog konsenzusa o pitanjima koja nadilaze dnevnu politiku.
Ocjena: NESLOBODARSKI
U kontekstu obaveza koje Bosna i Hercegovina ima prema međunarodnim tijelima, ovakav potez može se ocijeniti kao neslobodarski. Umjesto ubrzavanja usvajanja zakona koji bi spriječili negativne posljedice po ekonomiju, politički akteri odlučili su da proceduralnim mehanizmima zaustave njihovo razmatranje.
Time se odgovornost za moguće stavljanje BiH na sivu listu ne može svesti na tehničke razloge ili sporost institucija, već prije svega na političke odluke koje su dovele do odgađanja ključnih reformi.
Ukoliko se ovakav trend nastavi, rizik od finansijskih i reputacijskih posljedica po Bosnu i Hercegovinu postaje sve izvjesniji – a cijenu takvog razvoja događaja na kraju će snositi građani i privreda.