Zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo Belma Kapo uputila je inicijativu Vladi KS za uvođenje SOS narukvica, odnosno privjesaka za žrtve nasilja u porodici.
Inicijativa dolazi nakon novog slučaja femicida u Sarajevu, kada je u naselju Dobrinja ubijena Elma Godinjak Prusac, iako je njen bivši partner imao zabranu prilaska.
Kapo se pritom pozvala na Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH, koji predviđa mogućnost elektronskog nadzora izvršavanja zaštitnih mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja.
Prema prijedlogu, SOS uređaji bi omogućavali da žrtva jednim pritiskom dugmeta automatski alarmira policiju i pošalje svoju GPS lokaciju, što bi omogućilo bržu reakciju patrola u hitnim situacijama.
Sigurnost nasuprot privatnosti
Ideja elektronske zaštite žrtava nasilja već postoji u više evropskih zemalja i uglavnom se predstavlja kao način prevencije tragedija u slučajevima kada institucije već imaju evidenciju o nasilnicima i izrečenim zabranama prilaska.
Međutim, ovakve mjere otvaraju i ozbiljna pitanja o odnosu sigurnosti i privatnosti.
Iako je cilj zaštita žrtava, sistem podrazumijeva i svojevrsno tehnološko označavanje osoba koje uređaje nose, uz mogućnost stalnog praćenja njihove lokacije i kretanja.
Time se dio odgovornosti za sigurnost praktično prebacuje i na same žrtve, koje postaju dio sistema elektronskog nadzora kako bi bile zaštićene od nasilnika.
Problem provođenja postojećih mjera
Slučaj iz Sarajeva pokazao je i drugi problem – pitanje efikasnosti provođenja postojećih zakonskih mjera.
Iako je osumnjičeni imao zabranu prilaska, to nije spriječilo ubistvo. Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da službeni pištolj nije bio vraćen zaštitarskoj agenciji nakon smjene.
Zbog toga se postavlja pitanje da li je problem prvenstveno u nedostatku novih tehnologija ili u slaboj provedbi već postojećih mjera zaštite.
Tehnologija kao pomoć, ali ne i rješenje
Elektronski uređaji mogu pomoći bržoj reakciji policije i potencijalno spasiti živote u pojedinim slučajevima visokog rizika. Međutim, oni sami po sebi ne rješavaju ključne probleme:
- neefikasnu provedbu zabrana prilaska
- sporost institucija
- nedovoljnu procjenu rizika
- i dostupnost oružja nasilnicima.
Zbog toga se ovakve mjere nalaze u osjetljivoj zoni između legitimne zaštite života i širenja sistema nadzora nad građanima.
Ocjena Slobodomjera
Inicijativa ima legitiman cilj zaštite žrtava nasilja i unapređenja sigurnosti, ali istovremeno otvara pitanja privatnosti, elektronskog nadzora i označavanja samih žrtava kroz sistem praćenja.
👉 Ocjena: NEUTRALNO