Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je set zakona koji značajno liberaliziraju finansijsko tržište u Federaciji BiH. Riječ je o paketima propisa koji se odnose na finansijske usluge, račune za plaćanje i elektronski novac, a koje je ranije najavio zastupnik i ekonomista Admir Čavalić.
Ovaj set zakona donosi niz promjena koje bi trebale modernizirati finansijski sistem, povećati konkurenciju u bankarskom sektoru i smanjiti troškove za građane i privredu.
Elektronski novac prvi put u Federaciji BiH
Jedna od ključnih novina je uvođenje instituta elektronskog novca u zakonodavstvo Federacije BiH. Time se otvara prostor za razvoj fintech sektora i novih digitalnih finansijskih usluga.
Ovakva rješenja već postoje u zakonodavstvu Republika Srpska, a njihovo uvođenje na nivou Federacije BiH predstavlja korak ka usklađivanju finansijskog sistema u cijeloj zemlji.
Za građane to u praksi znači veću konkurenciju među finansijskim institucijama, što bi dugoročno trebalo dovesti do nižih bankarskih naknada i šire ponude digitalnih finansijskih usluga.
Uvodi se i osnovni bankovni račun
Novi zakoni uvode i institut takozvanog osnovnog računa za plaćanje, koji će imati minimalne troškove održavanja.
Ova vrsta računa posebno je namijenjena građanima u stanju socijalne potrebe, kako bi im se omogućio pristup osnovnim finansijskim uslugama uz minimalne troškove.
Podizanje gotovine u prodavnicama
Jedna od praktičnih novina je i mogućnost podizanja gotovine u trgovinama, po uzoru na praksu koja već postoji u nekim evropskim zemljama i regionu.
To znači da će građani u budućnosti moći podići određeni iznos novca direktno na kasi u supermarketu ili prodavnici, što je posebno važno za manje sredine u kojima nema dovoljno bankomata.
Korak ka ulasku u SEPA sistem
Usvajanje ovih zakona predstavlja i važan korak prema ulasku Bosne i Hercegovine u sistem SEPA – Jedinstveno područje plaćanja u eurima.
Članstvo u SEPA-i omogućilo bi znatno jeftinije međunarodne transfere novca, što je posebno važno za Bosnu i Hercegovinu zbog velikog broja građana koji primaju doznake iz dijaspore.
Ocjena Slobodomjera
Slobodomjer ovaj set zakona ocjenjuje kao slobodarski, jer liberalizacija finansijskog tržišta povećava konkurenciju, smanjuje regulatorne prepreke i proširuje dostupnost finansijskih usluga građanima i privredi.
Uvođenje elektronskog novca, razvoj fintech tržišta i smanjenje bankarskih naknada predstavljaju mjere koje jačaju ekonomsku slobodu i modernizuju finansijski sistem.